Priča o dolskoj hrapoćuši priča je o pripravljanju tradicijskog jela s otoka Brača. Priča je to i o predivnom podneblju etno eko sela Dol koje je oblikovalo mentalitet ljudi što su svojim djelovanjem oplemenili svakodnevicu i zaslužili da se spomenuto umijeće uvrsti na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Dolska je torta jedinstvena po svom hrapavom i rustikalnom izgledu, a dobila je naziv po lokalnom kamenu ''hrapoćuša'', na koji slastica neodoljivo podsjeća. Riječ je o hrapavom kamenu crvenkaste boje koji se koristio u gradnji suhozida te stambenih i gospodarskih sklopova.
Nema u Dolu vjenčanja ni druge važnije svečanosti bez hrapoćuše. Svaka žena ljubomorno čuva svoj recept, a tu tajnu su usmenom predajom prenosile na mlađe naraštaje. Pisanog recepta za pripremu tog kolača nije bilo, a zbog svojih sastojaka još se naziva i bračkim slatkim afrodizijakom.
Još od 2010. godine održava se ''Noć hrapoćuše'', na blagdan sv. Roka 16. kolovoza. Ova manifestacija nezaobilazna je na karti ljetnih događanja na našem otoku.
Stoga Vas pozivamo da posjetite Dol, da kušate hrapoćušu i ponesete sa sobom djelić ove posebne priče!


Tradicionalni recept

Sastojci za 12 obroka:
Za biskvit:
12 žumanjaka
4 bjelanjka
12 žlica šećera
4 žlice tople vode
12 žlica brašna
malo ruma
po guštu vanilije
malo korice od limuna
Za preljev:
pola kg šećera
¾ kg prepolovljenih oraha
8 bjelanjaka

 

Dvanaest žumanjaka, četiri bjelanjka i dvanaest velikih žlica šećera miješa se kao za biskvit i dodaje se četiri velike žlice tople vode, dvanaest žlica brašna, malo ruma, vanilija i korica od limuna. Učinite smjesu i ispecite je u kalupu za tortu.
Zažutite pola kg šećera, malo manje od 3/4 kila prepolovljenih jezgri od oraha i osam bjelanjaka. Kad požuti, smjesu pažljivo istresite na pripremljeni i ohlađeni biskvit te ga cijeloga njome obložite, kako vrh tako i sa strane.
Sve skupa još jedan put vratite u pećnicu tek toliko da se posuši.