Maslina je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura otoka Brača.

Prvi pisani tragovi o uzgoju maslina na otoku pronađeni su u rukopisima rimskog putopisca Strabona iz 1. stoljeća prije Krista, a car Dioklecijan spominje uzgoj maslina u 3. stoljeću.

Mletačka Republika imala je veliku ulogu u razvoju maslinarstva na otoku Braču – predložili su bračkom Knezu sadnju maslina na neobrađenim površinama i uređivanje “divljih” maslina kako bi se povećala proizvodnja maslinovog ulja.

Zanimljive priče dolaze i iz 16. stoljeća, kada je mletački Senat odredio da svatko tko ošteti ili posiječe maslinu bude kažnjen izgonom s Brača na čak 10 godina, a mladoženja je morao posaditi točno određeni broj stabala maslina da bi se mogao ženiti.

Sve navedeno doprinijelo je tome da se krajem 18. stoljeća na Braču uzgajalo preko 500.000 stabala maslina, a proizvodnja ulja je bila veća nego u čitavoj Dalmaciji. Na otoku sada raste oko milijun stabala maslina koje zauzimanju dvije trećine poljoprivrede otoka.

Oblica je najzastupljenija sorta na otoku, otporna je na sušu i vjetrove te navikla na škrto i kamenito tlo otoka.

U 2022. godini bračko maslinovo ulje dobilo je europsku oznaku izvornosti.